Dezinsekcija muha

su porodica srednje velikih do velikih dvokrilaca (Diptera) s usnim organima za lizanje i sisanje, koji su kod nekih preobraženi za probadanje kože životinja (obadi) .

Muhe su insekti koji svojom pojavom kod čovjeka mogu uzrokovati nervozu, dodijavati te postoji velika potreba za istrebljivanje muha). Ne čudi uzrečica iz naroda "dosadan si kao muha". Pojava muha ne smeta samo čovjeka već i domaće životinje, te se stoga mora pristupiti pažljivo rješavanju problema prevelike najezde muha u ljudskom okolišu. Sve vrste muha dobri su letači, izrazito su mobilne a vole se zadržavati u blizini mjesta gdje su povoljni uvjeti za odlaganje jajašaca (organski materijal u raspadu – kuhinjski otpaci, smeće, gnojnice…).

U ovom tekstu pozabaviti ćemo se problemom koje muhe stvaraju u svakodnevnom životu te remete naš mir i na koji način moramo djelovati, ne bi li taj problem rješili.

Najpoznatije su vrste: 

• kućna muha (Musca domestica) hrani se trulim i svježim organiskim tvarima i na izmetu,

• pakosna pecavka grani se krvlju (pecarka, zajedavka Stomoxys calcitrans) 

• Fania canicularis

• Mesara

Kod kućne muhe se javlja potpuna metamorfoza, te postoje četiri različite faze života:

1. Faza jajašca: zavisno o veličini, ženka kućne muhe može izleći do 500 jajašca tijekom života, u jaja polaže jajašca u grupicama od od 75-150 komada, svakih 3-4 dana. Jaja su bijele boje te veličine od oko 1 mm.
2. Ličinka: često se nazivaju i crvima, a ležu se 20 sati nakon što muha izlegne jajašca. Ličinke jedu svu hranu koja im je dostupna truleži ili su nametnici a najviše vole boraviti u toplim i vlažnim mjestima.
3. Kukuljica: Poslje 4-10 dana ličinke kućne muhe se sele na više i sušije tlo, te se presvlače u kukuljicu. Proces presvlačenja traje od 3-6 dana.
4. Odrasli imago: Jednom kada se odrasla muha presvuče iz svog stadija kukuljice, životni vijek joj je od 15-30 dana. Ženke počinju leći jajašca nakon 2 dana života, te nastavlja leći jajašca i do mjesec dana nakon presvlaćenja.

Domaća muha je dobro poznata kozmopolitska vrsta koju nalazimo po kućama i na farmama. Iako se često veže uz životinjski i ljudski izmet, hrani se bilo kakvom vrstom organskog otpada, pa veliki broj muha nalazimo u blizini ljudi. U velikom broju nalazimo  na svinjskim i kravljim farmama, kokošinjcima, te na rančevima konja, jer najviše vole boraviti kraj smeća i stajskog gnoja. Muhe nisu samo napasne i dosadne, nego mogu biti prenosioci i raznih opasnih organizama, te time i bolesti, te je kontrola razvoja muhe važna za opće zdravlje i udobnost u mnogim dijelovima svijeta.
Najveće štete su povezane s običnom muhom su dosađivanje i indirektne štete koje mogu biti prouzročene prijenosom patogenih organizama (virusa, gljivica, bakterija, protozoa i nematoda) Tijelo muha je dlakavo i na njemu se lako „ulovi“ i zadržava nečistoća te mikroorganizmi iz materijala po kojima se muhe kreću i hrane. Uznemiravaju životinje (kod krava u laktaciji mogu uzrokovati pad produkcije mlijeka do 30%), one prenose mnoge zarazne bolesti. Stoga njihovo suzbijanje mora obuhvatiti niz mjera, a vrlo bitna je čistoća staje, farme i same okolice.

Zbog iznimne mobilnosti muhe na hranu i namirnice lako mogu prenijeti razne patogene mikroorganizme – najčešće uzročnike crijevnih zaraznih bolesti.

Ilustracije radi, prosječan broj pronađenih bakterija na tijelu muhe je 4 milijuna, a iz crijevnog trakta izolirano je 50 vrsta za čovjeka patogenih bakterija, 10 vrsta crijevnih protozoa i 10 vrsta parazitskih crva te nekoliko vrsta virusa.

Uloga muha u prijenosu crijevnih zaraznih bolesti najviše ovisi o pravilnoj higijenskoj dispoziciji smeća i otpadaka, jer se pravilnom dispozicijom smanjuje mogućnost razvoja muha, ujedno i prijenos bolesti.

Muhe pokupe patogene organizme u smeću, kanalizaciji i drugim izvorima nečistoća i onda ih prenose u ustima te ih preko izpljuvka, izmeta i zaraženih vanjskih dijelova tijela prenose na ljudsku i životinjsku hranu. Najveći problem je migracija muhe s ljudskog i životinjskog izmeta na hranu koja se jede sirova. U slučajevima nedostatka kanalizacije, posebno u slučajevima otvorenih septičkih jama, može doći do razvoja ozbiljnih zaraznih bolesti, naročito ako su u blizini bolnice, tržnice i klaonice

• • Kućna muha može letjeti i do 10 km na dan, ali najviše voli boraviti u blizini gdje se presvukla iz kukuljice
• Mogu letjeti i do 72 km/h, te zamahnuti krilima i do 200 puta u sekundi
• Muha može u 1 sekundi preletjeti i do 300 x svoju duljinu tijela
• Muhe postoje već 65 milijuna godina
• Najezde muhe su najčešće na farmama i u stajama zbog velike količina gnoja, u kojem vole leći jajašca
• Kućne muhe mogu prenjeti i do 100 zaraznh bolesti i infekcija, bolest spavanja, tifus, paratifus. dizanteriju i salmonelu.
• Kućne muhe koriste antene kao organe mirisa
• Oči su im sastavljene od tisuća individualnih leća koje im omogućuju široko polje vida
• Najdraža boja muhama je crvena, a slijedi narandžasta, crna, ljubičasta, zelena, plava, bijela te žuta.
• Hrane se pomoću rilca koje je na kraju prošireno i može se uvlačiti (preklapati). Hrani se na način da usisava hranu rilom donje usne, a krute tvari (npr.šećer) otapa izlučivanjem sline prije no što je “usisa”. Ova muha ne može bosti
• Muha proizvodi svoj iritantni zvuk zujanja trljanjem jednog krila u drugo
• Glavni izvori hrane su mlijeko, šećer, krv, izmet, trulo voće i povrće ili bilo koja organska tvar u procesu truljenja.
• Kako bi razvila jajašca, ženka muhe mora se hraniti proteinima

Muhe se također koriste u medicini i farmaciji, na primjer upljuvci muha imaju anti-bakterijsko djelovanje, dok se ličinke muha koriste za čišćenje ugnjojenih rana.