Skip to main content Skip to footer

Miševi

naručite 098 66 44 64 ili zatražite ponudu

DERATIZACIJA MIŠEVA - SUZBIJANJE MIŠEVA

Cijena deratizacije miševa (suzbijanja miševa, uništavanja miševa, otklanjanja miševa

uklanjanja miševa, trovanje ili istrebljivanje miševa u kući ili stanu)

po jednom pozivu: od 60 eura na više

(UKLJUČENA 2 dolaska s prijevozom u VAŠ prostor, rad i utrošak) 

Deratizacija miševa - NE IGNORIRAJTE ISTINU

"Vidjeli smo jednog miša, čuli smo samo jednog, samo je jedan miš"

"Jadan mali miš, slatki miš, siroti miš, crkveni miš, obični miš, kućni miš, domaći miš"

Prizori iz crtanih filmova, tv serija, viceva gdje je samo jedan miš nemaju veze s stvarnošću.           

Miševi žive u zajednicama i nikada nije prisutan jedan nego njih mnogo koji se brzo udomaćuju, mirisom izmeta i mokraćom obilježavaju teritorij, prate svoje vođe i pripadnike zajednice - čopora. Stoga su ljudi iznenađeni kada ih nakon deratizacije nađu uginulih više, kada ih nalaze posvuda i kada ih pronađu tamo gdje su mislili da ne mogu ući, provuči se ili progristi zidove. Povezani su sa više od 80 zaraznih bolesti kod ljudi. Ispad struje, oštećenje uređaja, instalacija, zagađena hrana, bolest ukućana ,moguć požar - tek tada zovete u pomoć.

Na cijenu tretmana utiču utrošak materijala, sredstava i kutija (ovisno o veličini i invaziji - najezdi ), troškova prijevoza i zaštitne opreme. 

Najčešći gradovi i županije gdje ŠVAJGER obavlja deratizaciju miševa su Zagreb, Istra, Rijeka, Pula. Deratizacija ŠVAJGER servisira Veliku Gorica, Samobor, Zaprešić, Dugo selo, Jastrebarsko, Karlovac, Sisak, Čakovec, Varaždin, Ivanec, Bjelovar, Križevce, Koprivnicu

NAČIN DERATIZACIJE, METODE TROVANJA, MJERE UKLANJANJA POSTUPAK ISTREBLJIVANJA  kada zaraza miševima (infestacija) eskalira u najezdu gotovo u invaziju miševima.

SUZBIJANJE MIŠEVA TVRTKE ŠVAJGER izvodi se otrovima protiv miševa (otrovima za miševe) temeljit je i trajan postupak kojim se rješava problem njihova prodora u objekat, izvora hrane, zadržavanja, razmnožavanja i uklanjanja opasnosti koje prijete iz njihovih izlučevina za ljude, površine, predmete i imovinu.

ZNAKOVI I TRAGOVI PRISUSTVA
Mišji izmet po putevima kretanja je najčešći znak, a izgleda kao zrnce riže do jajolik veličine 3 – 8 mm i miševi ih izbacuju neprestano tijekom kretanja. Slijedeći znak je  jak miris smrad mišjeg smrad urina kojim se orijentiraju, obilježavaju puteve do izvora hrane, raspoznaju se unutar zajednice i obitelji te komuniciraju. Što je miris smrad od miševa intenzivniji, to se može sa većom sigurnošću tvrditi da je infestacija poprilično jaka. Obzirom na urođeni instinkt mišjeg glodanja, vrlo često se vide tragovi zagriza u obliku dva paralelna utora razmaknutih 1 – 2 mm. Smrad od miševa, izmet, mišje rupe i mišja dlaka su siguran simptom najezde miševa,

Najezda odnosno invazija miševa opasno je stanje koje zahtijeva hitnu deratizaciju do smanjenja brojnosti populacije miševa na prihvatljivi biološki minimum ili do istrebljenja. U tu svrhu spravljaju se rodenticidi ili raticidi sačinjeni kao mješavina sredstva odnosno otrova za miševe i hranjive podloge, nosača kojega miševi vole jesti i koji ih privlači. Da bi zatrovani mamci (svježi ili meki u obliku paste) bili efikasni i bili najbolje sredstvo za miševe u borbi protiv miševa, moraju biti miševima privlačni (sadržavati atraktant) i ujedno biti odbojni za neciljane kućne ljubimce i djecu izgledom, bojom, mirisom, okusom tako da neće predstavljati opasnost nego će djelovati štetno samo na miševe. Preparat u obliku zatrovanog mamca može biti : pelete, parafinski blokovi, pasta, zrnati, granule, briketi, prah, sprej s pjenom, pomiješano sa žitaricama ili keksima. Niti najbolji otrov za miševe neće pomoći ukoliko nije postavljen i izložen na zaštićen i pravilan način. On može biti otplavljen, natopiti se vlagom, zaprašen, pokvaren ili uništen nekakvom stranom tvari pa time prestaje biti poželjan za miševe. Večin su otrovi protiv miševa pomiješani sa sredstvom ili nosačem koji se miševima sviđa, kojega miševi vole i koje privlači miševe.U blizini ljudi dozvoljeno je korištenje samo i isključivo preparata koji imaju registraciju i dozvolu za stavljanje u promet u javnom zdravstvu. Bilo je mnogo neželjenih trovanja kućnih ljubimaca, divljači i onečišćenja preparatom kojega su ljudi samostalno miješali u kućnoj radinosti kao što je FACIRON ili BRODILON. Napominjemo da je takvo što strogo zabranjeno.

Kako ne bi predstavljale opasnost zatrovane meke - zatrovani mamci proizvode se malih dimenzija. Polaganje zatrovanih mamaca vrši se u čvrsto zaključane plastične instalacije označene oznakama upozorenja. Instalacija s mamcima  mora biti dovoljno da bi bile učinkovite a postavljanje se obavlja na način da budu nepristupačne i što manje uočljive za djecu i kućne ljubimce. Postaviti se moraju skriveno od znatiželjnih pogleda. Tako postavljene ne smiju se premještati i dirati, već to kontroliraju djelatnici tvrtke.

Deratizacija miševa se izvodi nadopunom meka sve do prestanka konzumiranja mamaca, na razinu biološkog minimuma koja se smatra do prihvatljivom podnošljivom a da više ne predstavlja opasnost ili ugrozu.

 DOBRO UOČLJIVA VELIČINA ODRASLOG MIŠA             DEZINFEKCIJA ŠVAJGER NA FACEBOOKU

Obični kućni miš (Mus musculus) MIŠEVI  (Muridae)

IZGLED MIŠEVA, VRSTE MIŠEVA, ŠTETNOST  PO ZDRAVLJE i ŠTETA KOJU NANOSE

Kućni miš (lat. Mus Musculus) je najčešća vrsta miša. Veličina odraslog miša je oko 6 cm, bez repa. Teški su oko 30 grama Miševi žive oko 1.5 do 3 godine, odlikuje ih produljena njuška, dlakavo okruglo tijelo sa smeđo-sivom tamnijom dlakom od poljskih miševa, velike uši, te dugi bezdlaki rep koji je deblji od repova ostalih vrsta miševa. Kućni ili obični miševi su najčešće veći i tamniji od „ divljih“ jedinki, te imaju dulji rep. Mogu se provući kroz rupicu od 6-7 mm širine. Ostale mekše gipsane ili drvene, plastične pregrade proglodaju odnosno izgrizaju. Miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Zaklon i skrovište najčešće traže na toplom u blizini čovjeka pa su česti miševi u kući, u stanu, u kuhinji, u fasadi, stiroporu izolacije, krovu ili u izolaciji, npr knaufu.

ŠTETNOSTI onečišćuju hranu, predmete  i površine, svojim mišjim izmetom, mišjim urinom, mišjom slinom  i putem mišje dlake. Miševi prenose uzročnike zaraznih bolesti: mišju groznicu, salmoneloze , bolest mišjeg ugriza. Miševi  prenose zarazne bolesti na ljude ,a dalje se same bolesti mogu prenositi među ljudima. Miševi glodanjem i grickanjem nanose ekonomske šteteNalazimo ih i u skladištima unutar robe, pakiranja i ambalaže. Također su česti u automobilu - autu vozilu gdje mogu potpuno onesposobiti vozilo za korištenje. Najvažnija osobina zubala tih malih glodavaca su povećani sjekutići u gornjoj i donjoj čeljusti. Zubi glodavaca u pravilu nemaju korijen. Prema mjestu izrasta zuba imaju zubnu šupljinu i rastu tijekom cijelog života. Za razliku od njih, kutnjaci imaju ograničen rast. Kod svih glodavaca se lijeva i desna strana zubala ne razlikuju.

RAZMNOŽAVANJE I BIOLOŠKI CIKLUS MIŠEVA  

Obzirom da su jako dobri penjači, gnijezdo, leglo, jazbinu mogu saviti bilo gdje u prostoru. Česti su miševi u zidu, iza knaufa, iza lamperije, u izolaciji, potkrovlju, na tavanu, u smočnici špajzi  ili u kanalizaciji. Miševi rade rupe i štetu u podrumu pa će tamo dobro doći i mišolovka, istjerivač ili ultrazvučni rastjerivač miševa, nekakvi otrovi protiv miševa ili ljepilo za miševe. Miš će zauzeti bilo kakav miran kut u blizini izvora hrane  ili u garaži. Obzirom da nema ograničavanja broja rupa i jazbina na nekom području, a samo jedan par miševa proizvede 4 do 6 legala godišnje, te u svakom leglu 4 do 8 mladih, kroz godinu dana se populacija miševa (ako se ne suzbija otrovima kao mišomor)  može popeti do brojnosti od 2000 jedinki. Zato je suzbijanje, istrebljivanje (deratizacija) miševa otežano i predstavlja proces istrebljivanja i trovanja do konačnog otrovanja svih jedinki i istrebljenja . Ukoliko se želimo riješiti miševa potrebno nam je strpljenje u borbi protiv miševa. 

PREHRAMBENE NAVIKE MIŠEVA- što miševi vole jesti, što miševe privlači, što odbija miševe, što tjera miševe, što plaši miševe

Hrani se 15-20 puta na dan. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane. Izvrsni su penjači i skakači. Miševi imaju potrebu stalno uzimati hranu-piju iznimno malo, dugo izdržava bez vode. Hrana za miševe uključuje razne sjemenke, kukuruz, pšenicu, ječam, sjemenke suncokreta a poslastica su mu svježe voće i povrće. Tako da mamci za miševe tzv. otrovi za miševe bivaju zatrovani sredstvima protiv miševa (npr. pšenica za miševe odnosno žito za miševe) a mogu biti u obliku svježih meka. Obzirom da su miševi vrlo probirljivi kušači teško je reči koje je najbolje sredtvo protiv miševe odnosno najbolji otrov za miševe

miš u,miš na, miš iz, miš na, s mišom , sa mišom, od miša, miš, miša, mis u, misa u,miševa, miseva iz, od miševa,miševa na, miševa u, miševa sa, miševe, miševe na, miševe iz, miševe od, miševi, miševi u, miševi na, miševi iz, miševima, misevima, s miševima, sa miševima,voluharica,voluharice,voluharicama,miševi u kući,

misevi u kuci, misevi u stanu, miševi u stanu,miš, mis, miševi, misevi, miševe, miseve, mišji, mišje, mišja, misji, misja, misje, mišjom,u kući, u kuci, zid,zidu, u zidu,iz zida, u zidove, iz zidova , u zidovima,potkrovje,u potkrovlju, iz potkrovlja, fasada,u fasadi, iz fasade, krov,u krovu,iz krova, sa krova,u stiroporu,iz stiropora,tavan, u tavanu, na tavanu ,sa tavana,iz tavana,izolacija, u izolaciji,iz izolacije, zgrada,u zgradi,iz zgrade, u zgrade, iz zgrada,stan, u stan, u stanu, iz stana, u stanove, iz stanova, u stanovima,  kuća, kuca, u kuću,u kucu, iz kuće,iz kuce, u kuće, u kuce, u kući,u kuci, iz kuća, u kućama,u kucama, prostor , u prostor, u prostoru, u prostorima, prostorima, iz prostora, u prostore, skladišta, skladište, skladištu, u skladištu, u skladistu, u skladišta,kuhinja,kuhinje, kuhinji, u kuhinji, iz kuhinje, smočnica,smočnici, smočnice, u smočnici , iz smočnice,špajza, u špajzi, iz špajze, u spajzi, iz spajze,ured, u uredu,iz ureda,lokal,lokalu, u lokalu, iz lokala, u lokale, objekt,u objektu,iz objekta, u objekte, iz objekata,auto,u autu,iz auta,automobil,u automobilu, iz automobila, u automobile,brod,u brodu, iz broda,na brodu, sa broda ,kamion,u kamionu, iz kamiona,ormar,u ormaru,iz ormara,krevet, u krevetu, iz kreveta, sa kreveta,podrum,u podrumu, iz podruma, knauf, u knaufu,iz knaufa, dvorište,dvoriste,u dvorištu, u dvoristu, iz dvorišta,iz dvorista,u dvorišta,u dvorista, u dvoristima,u dvorištima,vrt, vrtu, vrta,u vrtovima, iz vrtova,nagrižene,nagrizene, izgrizene,izgrižene, izgrickane, nagrickane, najedene, naglodane,izgrickati, izgrickali,sezona, godina, sezoni, sezone, godine,glodavci, glodavce, onečistiti,onecistiti, onecistili,onečistili, mokraćom, mokracom, mokraca,mokraća, forum,glodaju, prolaze, prolazi, prođe,prodje, prode, može,moze, proci, proći, mogu,prolaziti, ulaziti, penjati,penju, ulaze, ulazili, ušli,usli,u kuću, u kucu, uđu, udju, udu, udju u kuću, uđu u kuću, bježe, bjeze, prenose, prenosioci, dm, bolesti, ljepilo, opasni, vole, ne vole,žive, zive, kupiti, privlači, privlaci,sviđa, svidja, svida,smeta,izgristi, pregristi, pregrizli, kablove, žice, zice, cijevi,izjeli,izjesti, pojeli,oštetili,ostetili, unistili, uništili, grickati ,grickaju, gristi, grizu,grizli,pojesti, pojeli, glodaju,gloda,nagrizli,nagristi,izlučuju,izlucuju, izlucivati,izlucili, izlučivati, izlučili, kako, se, u, za, protiv, protiv kako,od, ih, na, ispod, pod,iz,  na koji,se, način, nacin, na, ih, se, rijesiti, ih se,  od čega, cega, od, jesu li, gdje, koliko, sto, što, šta, sta, im, zagreb, zagreba, istra, istri,  eko, i, pun,puna,puno,pune,na koji način,, na koji nacin,

  
 OSOBINE I NAČIN ŽIVOTA MIŠEVA

Evo što treba znati ako želimo znati kako istjerati miša ili miševe iz kuće, iz sobe, iz podruma iz, automobila, iz stana ili iz garaže:

Većina miševa su noćne životinje ili su aktivne u sumrak, ali ih se može sresti i po danu. Žive pojedinačno ili u grupama koje ponekad mogu imati i više od 100 jedinki. Glodavci su razvili naročit oblik prilagodbe na biljnu prehranu, Caecotrofiju. Uz drugu hranu, ponovo jedu i određeni dio vlastitog izmeta, pa na taj način hrana dvaput prolazi kroz probavni sustav. Prebivalište gdje miševi žive: kote se u građevinama i jamama. Rade 'teritorij' blizu izvora hrane koji je najčešće udaljen 3-10 metara . Odlični penjači. Znatiželjni ali jako oprezni.

Miševi su vrlo čiste životinje, kupaju se i umivaju više puta dnevno. Kada su zajedno, miševi čiste krzno jedan drugome, spavaju sklupčani i sabijeni jedan uz drugog i uživaju u "društvu" unutar svojih zajednica, kolonija i mišjih jazbina.

Miševi vrlo spretno uređuju svoju kućicu, unose u nju piljevinu, sijeno i hranu. Čišćenje se obavlja svakih 3 do 4 dana, a po potrebi i češće. Miš se voli penjati po raznim predmetima, provlačiti se i zavlačiti u rupe. Njihovi prednji zubi koji rastu tijekom cijelog života. Prati ga prepoznatljivi jaki miris ustajalosti, a njegova prisutnost se može lako prepoznati i po mišjem izmetu. Glasaju se sa glasnim skvičanjem.

 

UPOTREBLJAVAMO U SUZBIJANJU       

 kutije za meke

Kutije za mamce protiv miševa od čvrste plastike na zaključavanje                                                              

Metalna klopka za ulov živih miševa

Metalna klopka za hvatanje živih miševa s 2 ulaza-nema izlaza

Još neke od zanimljivih činjenica o kućnim miševima su :deratizacija, deratizaciju, deratizacije, deratizacija miševa, deratizacija miseva, deratizacije miševa,deratizacija miseva, deratizaciji miševa,deratizaciji miseva,deratizirati miševe, deratizirati miseve,kako, kako se, kako ih, kako ih se, čime, čime se, čime ih,čime ih se,cime, cime se, cime ih, cime ih se zaštititi, zaštita, zaštite, zaštitu, zaštitom, zastititi, zastita, zastite, zastitu,zastitom,riješiti miševa, rješiti miševa, rijesiti miseva, rjesiti miseva, rijesiti, rjesenje,rjesenje,uništiti, uništavanje,uništavanja, uništavanju, unistiti, unistavanje, unistavanja, unistavanju, istrijebiti, istrebljivanje, istrebljenje, istrebljivanja, istrebljenju, suzbiti, suzbijanje, suzbijanja, suzbijanju,trovati, trovanje,trovanju ,otrovati,otrovanje,otrovanju,tjerati, tjeranje,tjera,otjerati, istjerati, istjerivanje, istjerivac,istjerivač,rastjerati,rastjerivanje, rastjeravanje,rastjerivanje,rastjeravač,rastjerivač, rastjerivac,tamaniti, tamanjenje,tamanitelj,izbaciti,izbacivanje, izbacivač,izbacivac,odbiti, odbijati, odbijanje,odbija, odbijač, odbijac,plašiti, plasiti, plasenje,plasenje, plaši, plasi, plašitelj,plasitelj,plašilo,plašilac, plasilo, plasilac, strasilo, strašilo, strašilac, strašilac, strašitelj,strasitelj,mamci, mamac, mamca,mamcima,mamce,meka, meke, mekama, mekom,mišomor, misomor,mišomorom,sredstvo, sredstva, sredstvima,sredstvom, otrovi, otrov, otrovima, otrove,otrovom, preparat, preparata, preparati, preparatom, preparate,zatrovane, zatrovani,zatrovanim,psenica, pšenični, psenicni, psenicna,pšenične, pšenične, psenične,pšenicom, psenicom,pšenica,žito,žitne, zitne, žitom,zitom, žitarične, zitaricne, pasta,paste, meki,mekog,svjezi, svježi,svježe,svjeze,svježa,svjeza,ljepilo,ljepila, ljepilom, ljepljive, ljepljivi,dobro,dobra,dobre najbolje, najbolja, najbolji, efikasno,efikasna, efikasni,najefikasniji,učinkovito, učinkovita,najučinkovitiji, najucinkovitiji, najucinkovitija, najučinkovitija, mjera, mjere, mjerama, način, nacin, načini, nacini, načinima, nacinima,načine,nacine,načina,nacina,metoda,metode,metodama,postupci,postupak, postupcima,najezda, najezdu, najezde,najezdom,invazija, invaziju, invazije, invazijom,šteta,steta, štetnost, stetnost,štete,stete,stetu,štetu, opasnost, opasni,opasne,opasnim,groznica,groznice,groznicu,groznicom,zaraza,zaraze, zarazom,zaraženi,zarazeni,zarazenim, zaraženim,zaraženih,zaarženih,bolest, bolesti, bolestima,ugriz, ugriza, ugrizi, ugrizom,ujed, ujesa, ujedi, ujedom,oglod,oglodi,,izmet, izmetom,virus, virusa, viruse, virusom,urin,urinom,slina, slinom,mokraćom,dlaka, dlaci, dlake, dlakama, dlakom,rep, slika, izgled,slike,prisustvo, prisustva, prisustvom, pojava, pojavu, pojavom,leglo, gnijezdo, zajednica, jazbina, pula, pule, puli, istre, švajger, istre, svajger, rijeka,  zagreb,samobor, Karlovac, zaprešićderatizacija miseva Zagreb, deratizacija miseva gorica, deratizacija miseva Samobor, deratizacija miseva istra, deratizacija miseva Rijeka, deratizacija miseva Zapresic,

1. Mogu osjetiti razlike u temperaturama, te promjene u zemljanim tlima kroz svoje brkove

2. Dok međusobno komuniciraju, miševi uz uobičajene zvukove cičanja proizvode i ultra zvukove.

3. Miševi su jako dobri skakači; mogu skočiti i do 46 cm visoko u zrak. Uz to su i dobri penjači i plivači
4. Mišje srce kuca i do 632 otkucaja u min. Ljudsko srce samo kuca između 60-100 otkucaja/min.
5. Miš će sam otkinuti svoj rep ako je uhvaćen od strane grabežljivca
6. Prehrana im je jako različita; najčešće uključuje različitu ljudsku hranu (kruh, žitarice, tjesteninu i sl.), beskičmenjake, te ponekad čak i proizvode poput sapuna i duhana
7. Posjeduju jaku teritorijalnost, koju će mužjak agresivno braniti
8. Pare se tijekom cijele godine, te u svakom leglu imaju od 5-10 mladih. Gnijezda grade od različitih materijala, uključujući papire te stare krpe. Mladi se rađaju potpuno bez krzna, sa zatvorenim očima i ušima te izlaze iz gnijezda nakon 18 dana, za 45 dana postižu spolnu zrelost, a žive od 2-4 godine.
9. Zahvaljujući činjenici da čovjek miš dijele čak 99% gena , kao i onima o sličnosti razvoja embrija, simptomima mnogih bolesti i zajedničkih oblika poremećaja i ponašanja, nije čudno da miš kao jedan od glavnih modelnih organizama dobiva još važniju ulogu. Miševi postaju bitni sudionici u otkrivanju tajni ljudskog .genoma Većina glodavaca su noćne životinje ili su aktivne u sumrak, ali ih se može sresti i po danu.

10. Miševi kao hrana u prirodi služe mnogim životinjskim vrstama. Tako se danas kod uzgoja upotrebljavaju kao hrana za kućne zmije i ostale životinje.

Miševe ljudi pokušavaju istjerati iz kuće ,iz stana, iz kuhinje ili samo iz sobe, iz zida ili iz izolacije ili iz knaufa, iz auta ili iz garaže.

Samostalno se miša ili miševe pokušavalo riješiti tako što su ih  ljudi probali uhvatiti u mišolovku ili uloviti na ljepilo protiv miševa ili postavili takozvani mišomor u zatrovanim mamcima za miševe.